O projektu Digitalizacija gramofonskih ploÄa na 78 obrtaja
Narodna biblioteka Srbije već Å¡estu godinu radi na zaÅ¡titi zvuÄnih snimaka. Projekat Digitalizacija starih gramofonskih ploÄa snimanih na 78 obrtaja zapoÄet je sa namerom da se ploÄe, krte i već umnogome oÅ¡tećene, spasu od propadanja i zaÅ¡tite, saÄuvaju za danas i sutra, i predstave javnosti. Kolekcija obiluje snimcima najrazliÄitijih muziÄkih stilova i žanrova, od umetniÄke i narodne muzike do džeza i popularnih plesnih oblika prve polovine 20. veka, uz nekolicinu govornih snimaka. Precizno odreÄ‘ivanje godina kada su ovi snimci nastajali u većini sluÄajeva je teÅ¡ko utvrditi, ali se predpostavlja da je manji broj ploÄa snimljen (kao i izdat) u prvoj deceniji XX veka. NajmlaÄ‘e ploÄe datiraju iz polovine pedesetih godina proÅ¡log veka. His Master’s Voice, Odeon, Jumbola, Edison Bell Record, Homocord, Jugoton i Gramophone Concert Record, samo su neke od najpoznatijih izdavaÄkih kuća prve polovine XX veka, Äija izdanja upotpunjavaju naÅ¡ fond. Broj ploÄa u kolekciji već godinama raste nesmanjenim tempom, Narodna biblioteka Srbije nabavlja ploÄe poklonom i kupovinom. PoÄetkom 2010 godine se u kolekciji nalazi oko 1500 ploÄa.
Složenost transfera analognog zvuÄnog snimka u digitalni oblik zahteva brojna tehniÄka, mehaniÄka i hemijska sredstva, razliÄita znanja, informatiÄke resurse, kao i vreme. Na samom poÄetku projekta odluÄeno je da se sve sedamdesetosmice prenesu u digitalni format, bez obzira na geografsku, socijalnu ili žanrovsku raznolikost kolekcije. Imajući svesnost da se razvoj informacijskog druÅ¡tva odigrava neverovatnom brzinom, Narodna biblioteka Srbije svaki od ovih artefakata zvuÄnog kulturnog nasleÄ‘a brižljivo Äuva u dve digitalne varijante:
- originalni, sirovi transfer zvuka u digitalni format, bez bilo kakve obrade, koji se dalje može restaurisati nekim budućim, naprednijim alatima;
zvuÄno restaurisana kopija, Å¡to podrazumeva veći broj zahvata na snimku – uklanjanje Å¡umova, klikova, zavijanja nastalog usled fiziÄkog izvitoperenja ploÄe, nivelisanje zvuÄnih opsega snimka itd. Restaurisani snimak ima tri verzije, od kojih jedna predstavlja digitalnu kopiju maksimalno redukovanih ometajućih zvuÄnih artefakata, druga pseudostereo varijantu a treća optimalno restaurisani zvuÄni snimak.
ÄŒinjenica je da su snimatelji stranih izdavaÄkih kuća posećivali poÄetkom 20. veka Beograd, Sarajevo i Zagreb, u potrazi za poznatim izvoÄ‘aÄima sa ovdaÅ¡njih prostora. Tako je i naÅ¡a kolekcija bogatija za dela bosanskih i hrvatskih autora i izvoÄ‘aÄa. Kulturna baÅ¡tina, osobito na Balkanu, predstavlja srž istoriografkog, druÅ¡tvenog i kulturnog istraživanja. I povezivanja. Brojni umetnici, profesionalni ili amaterski izvoÄ‘aÄi, novoosnivana pevaÄka i instrumentalna druÅ¡tva, horovi, orkestri, trupe i kapele, snimali su muziÄka dela bez obzira na njihovo poreklo. Kroz otvorene prozore beogradskih salonskih, graÄ‘anskih stanova, mogla se Äuti i sevdalinka, stara srpska varoÅ¡ka pesma, operska arija, kuplet iz najnovije popularne operete, kolo iz Zagorja, fokstrot i džez. Glasovi Mijata, ArnoÅ¡ta, Nazifa, Sofke, Josipa, DajoÅ¡a, Andolije i drugih, odjekivali su u gradovima i varoÅ¡ima. U gradskim kafanama muziÄari uÄe pesme koje Äuju jedni od drugih, na uvce, i prenose neuniÅ¡tivu poruku muzike – povezivanje ljudi, duÅ¡a, naroda melodijom, reÄima, tihim okidanjem žica tamburice, vibratom tenora, snažnim ritmom harmonike...
I danas je želja za povezivanjem jaka. Izvadili smo stare ploÄe iz omota i otresli tragove praÅ¡ine, iz brazdi izvadili opiljke starih igala, pustili gramofon da se zavrti i otvori predele bez granica, predele pesme, igre, zvukova, glasova minulih vremena. Narodna biblioteka Srbije saÄuvala je i uÄinila dostupnim ove prelepe zvuke stare Bosne.